Konferencija o Velikom ratu

0
2108

Prvi svetski rat je promenio geopolitičku kartu Evrope i sveta, izazvao ogromna razaranja i ljudske žrtve, a pouke koje se iz njega mogu izvući su danas, u svetlu ukrajinske krize, aktuelnije nego ikad, zaključak je međunarodne konferenciji o Velikom ratu kaoja je održana u Beogradu. Srbija je, kako je istaknuto, u tom ratu pretrpela najveće ljudske gubitke, izgubivši jednu šestinu stanovništva i zato su nedopustivi pokušaji da se falsifikuje istorija i krivica za izbijanje rata prebaci na nju.

Patrijarh Srpske pravoslavne crkve Irinej je, obraćajući se učesnicima konferencije, pozvao da se istorijske činjenice „osvetle onakve kakve jesu, kao i motivi (za izazivanje rata) a ne onakve kako bi nekima odgovarlo”. Taj rat je bio nemilosrdan, i po žrtvama i po posledicama, rekao je patrijarh i dodao da su Srbi te posledice najviše osetili.„Ono što se našem narodu desilo posle bitke na Ceru nezabeleženo je u istoriji. Ne bismo želeli ni nama, ni nikom u svetu da se ponovi ono što se dogodilo u Prvom pa i u Drugom svetskom rat”, rekao je patrijarh.

Savetnik predsednika Srbije Oliver Antić rekao je da je Prvi svetski rat „kao nekakav cunami” izmenio geopolitičku kartu Evrope i sveta, a da je uvod u rat bila aneksija BiH 1904. On je podsetio da je još na Prvom kongresu evropskog ujedinjenja u Rimu 1905. rečeno da agresivna politika Austrougarske može uvesti Evropu u rat.

Nakon poruka ruskog patrijarha Kirila i predsednika ruske Dume Sergeja Nariškina, koje su pročitane na konferenciji, predsednik Fonda Andreja Prvozvanog Vladimir Jakunjin, upozorio je na iskrivljavanje istorijske istine i prebacivanje krivice na druge i postavio pitanje ko je imao korist od rata. „Srbija je imala najveće žrtve sa stanovišta poginulog stanovništva. To je neosporna činjenica. Na žalost, i u Drugom svetskom ratu je poginulo mnogo Srba i zato Srbija svakako nije ona koja je imala koristi od tog rata. I Rusija je imala ogromne žrtve. Zato pokušaji da se tvrdi da je Rusija bila na strani onih koji su imali korist od tog rata nije tačna”, rekao je Jakunjin. On je podsetio da su SAD jedine imale korist od oba svetska rata koje su iskoristile za ekonomski rast i zauzimanje geopolitičkog vrha na kom se danas nalaze. „Treba skrenuti pažnju da je svet u stanju stalnih kriza i ako se setite događaja vezanih recimo za Kosovo, ko može da kaže da neko drugi narušava međunarodno pravo ako je Kosovo bilo iskorišćeno kao legitimizacija narušavanja tog prava. A kako oceniti tvrdnju o ekskluzivnosti prava SAD da primeni silu – u Iraku, Libiji, Siriji”, zapitao je Jakunjin i naveo kao primer slučaj Ukrajine. „Evropa koja je preživela dva teška rata ne vidi da se odvija fašizacija u Evropi. Drukčije se to ne može nazvati”, naveo je on i dodao da je nemoguće podržavati Kosovo a odricati pravo drugim nacijama na samoopredeljenje, što je, po njemu, dodatni faktor za krizu.

Bivši predsednik Češke Vaclav Klaus rekao je da je Veliki rat počeo u Srbiji, ali ga Srbija nije počela – rat je izavala Austrija uz nevoljni pristanak Mađarske a ulogu je imala u Nemačka i njene ambicije da ponovo iscrta granice Evrope. „Princip nije bio glavni razlog za početak rata. Rat je već bio u vazduhu. Čak i deca u osnovnoj školi u mojoj zemlji znaju da je Princip bio premlad da bi bio obešen i da je umro u češkom zatvoru Terezin pre nego što je rat okončan. Moj deda se borio ratu kao građanin Austro-Ugarske i bio ozbiljno ranjen. To je razlog što je taj rat deo moje porodične istorije”, rekao je Klaus. Istakavši da je taj rat bio „vododelnnica”, Klaus je primetio da je, i pored toga što je uzdrmao stari poredak, njegova zemlja kao posledica tog rata dobila šansu da izgradi svoju državnost posle mnogih vekova strane dominacije i razvije se, što je prekinuo Hitler. Prema njegovim rečima, i Drugi svetski rat je bilo relativno lako objasniti – zlo nacizma na jednoj strani, oni koji se bore protiv njega na drugoj, dok je Prvi svetski rat bio različit. Nije ga izazvao „ludi diktator” kao iz filma Čarlija Čaplina, nije bilo lako razlikovati dobre i loše momke, taj rat nije bio planiran, samo se desio, a isprva je bio ograničen i niko nije očekivao konflikt takvih razmera, rekao je on i dodao da će potencijalni budući ratovi više će ličiti na Prvi nego na Drugi svetski rat. „Neće biti bazirani na grandizonim planovima, neće ga izazvati teroristi. Izazvaće ih ljudi sa kravatama u skupim odelima, počeće u Evropi ako Evropljani nastave da zatvaraju oči”, zaključio je Klaus.

Zamenik ruskog ministra spoljnih poslova Aleksej Meškov istakao je da treba izvući pouke iz prve gobane katastrofe čovečanstva. Danas se sve češće srećemo sa čudesnim iskrivljivanjem istorije, čak i sa visokog nivoa koji pokazuju nepoznavanje istorijskih događaja, rekao je on i dodao da se Prvi svetski rat kardinalno razlikovao od prethodnih jer je prvi put upotrebljeno oružje za masovno uništenje i aktivirano propagandno oružje, kao i po akcijama za destabilizaciju zmalja, „sličnim današnjim narandžastim revolucijama”. On smatra da pouke tog rata šalju upozorenje onima koji slabe postojeće sisteme bezbednosti i potkopavaju aktivnost UN.

Prema rečima Meškova, kobna je i greška „besmislen pokušaj da se Rusija isključi iz svetske igre”, što je „veoma poučno sa stanovišta evopske politike danas”. Prema rečima Meškova, kriza u Ukrajini koja je potresla svet ima negativne posledice na odnose Rusije sa partnerima koje se osećaju. Međuti, iako je očigledno da neće biti povratka na stare modele saradnje, Rusija je otvorena za dijalog i saradnju, zaljučio je on. Meškov je takođe istakao važnu ulogu Srbije kao predstojećeg predsedavajućeg OEBS 2015. On je ukazao da su opasni svi pokušaji izolacije međunarodnih partnera u cilju da se nateraju da odustanu od samostalne politike, kao i „pokušaji da se Rusija stavi na margine evropske politike”. Naši predlozi su na stolu, otvoreni smo za dijalog, zainteresovani da naši partneri iz EU nađu izlaz iz lavirinta iluzornih političkih radnji i vrate se racionalnom pristupu, poručio je Meškov.

Na dvodnevnom skupu učestvobalo je 100 učesnika iz 15 zemalja.

POŠALJITE ODGOVOR

Molimo Vas unesite Vaš komentar!
Molimo Vas ovde upišite svoje ime