Veliki jubilej – 700 godina postojanja manastira Tronoša, svetu liturgiju služio patrijarh Irinej (VIDEO)

0
2908

Svečanost! Manastir Tronoša kod Loznice, zadužbina kralja Dragutina i kraljice Katarine, važan duhovni i kulturni centar i mesto svih bitnih istorijskih događaja naroda zapadne Srbije, obeležava danas veliki jubilej – 700 godina postojanja.

Njegova svetost patrijarh srpski Irinej služio je tim povodom sa sveštenstvom svetu arhijerejsku liturgiju, a održan je i svečani čin kanonizacije Prepodobnog Stefana Tronoškog.

Svetu liturgiju u manastirskoj porti, služili su sa patrijarhom Irinejom i mitropolit Amfilohije, episkop šabački Lavrentije, mitropolit dobrobosanski Hrizostom.

Svečanosti su pored predstavnika SPC, sveštenika i monaha, prisustvovali direktor Kancelarije za odnose sa crkvama i verskim zajednicama Vlade Srbije Mileta Radojević, kao i narodni poslanik Dragomir J. Karić.

U manastirsku portu iznete su i mošti svetog Stefana Tronoškog.

Hiljade vernika, među kojima su bile i majke sa tek rođenim bebama, strpljivo i u miru čekalo je da celiva svete mošti i da se pričesti.

Ovu svetinju podigli su usred prelepih šuma Jadra slavni Nemanjići, a kompleks sa crkvom posvećen je Vavedenju Presvete Bogorodice. Po predanju osnivanje manastira vezuje se za 1317. godinu, a u njemu je kao dečak učio i jedno vreme boravio Vuk Stefanović Karadžić. U manastiru se i nalazi stalna postavka o ranom Vukovom školovanju.

Ovu svetinju često je posećivao i srpski naučnik dr Jovan Cvijić, koji je s majkom svakodnevno pešačio do manastira, kroz guste šume Jadra. Predanja kažu da je njegova majka često stajala i molila se Bogu, jer su u stabilima bile ikone ili su se na njima ocrtavali likovi nekih svetaca.

Ispred manastira nalazi se česma koju su po legendi sagradili Jug Bogdan i devet braće Jugovića pred polazak u Kosovski boj. Iz devet lula česme, koja je vremenom ulepšavana i dograđivana, teče blagotvorna izvorska voda. Sadašnja kapela sa česmom podignuta 1968. godine.

Za ovaj manastir vezuje se i jedan od najlepših narodnih običaja. Naime, svake godina na Veliki četvrtak vernici iz dva susedna sela pešačeći kroz šumu donose u manastir kao prilog „ratarske sveće“, teške oko 50 kilograma i visoke oko dva metra. Ovaj običaj, koji nije prekidan ni u najtežim danima istorije ovog kraja, traje vekovima i pretpostavlja se da su ga doneli monasi koji su stizali iz Hilandara.

Kao i većina srpskih manastira, manastir Tronoša stradao je od Turaka krajem XV veka, kada je crkva koja se nalazi u porti srušena do temelja. Na temeljima srušene crkve podignuta je nova 1559. godine i posvećena je Vavedenju Bogorodice.

Za vreme Prvog i Drugog srpskog ustanka Tronoša je mesto dogovora ustaničkih vođa, zbog čega doživljava nova razaranja. U Prvom svetskom ratu u manastiru je bila improvizovana bolnica za negu ranjenika. Poslednje razaranje Tronoše bilo je na početku Drugog svetskog rata. Uz veliko oštećenje objekata, tada su uništeni vredni rukopisi i predmeti manastirske riznice.

Manastir je vremenom iz muškog pretvoren u ženski.

POŠALJITE ODGOVOR

Molimo Vas unesite Vaš komentar!
Molimo Vas ovde upišite svoje ime