Otvorena izložba Andreja Smoljaka u Muzeju Cepter (VIDEO)

0
2274

Slike svetski poznatog umetnika Andreja Smoljaka do 8. okobra mogu se videti i u Beogradu.

U muzeju Cepter sinoć je otvorena izložba „Život je kao umetnost – umetnost je kao život“, a dobrodošlicu poznatom umetniku poželela je Ivana Simeonović Ćelić, direktorka muzeja Cepter.

Ivana Simeonović Ćelić, podsetila je na reči Mikhaila Barazna, rektora Beloruske državne akademije umetnosti i počasnog člana Ruske akademije umetnosti:

„Andrej Smoljak meri život pomoću bujice senzualnih predstava i arsenalom sredstava. U isto vreme on smatra da je umetnička forma života rezultat zamašnog intelektualnog diskursa. Za njega se cilj stvaralaštva nalazi u jedinstvu života i umetnosti. Stvaralačko izgaranje Andreja Smoljaka nosi u sebi mitološku konstrukciju trajnog stanja unutrašne borbe i slobode. Umetnost nikome nije ništa dužna, iako ponekad je u epicentru procesa potrošnje. Život je univerzalna osnova umetnosti… Umetnost je zajedničko iskustvo umetnika i života. I umetnik plaća svojim životom za bezvremenski uspon“, rekla je direktorka muzeja.

Andrej Smoljak je beloruski umetnik, član Beloruske Unije umetnika i počasni član Akademije evropske umetnosti u Parizu. Godine 1999. dobio je srebrnu medalju Evropskog parlamenta za doprinos razvoju evropske umetnosti.

„Oduševljen sam Beogradom, svojim novim prijateljima, muzejom Zeptera i atmosferom. Jako sam srećan što sam ovde sa vama i drago mi je što mogu da vam predstavim izložbu ranog Smoljaka, zato što je današnji Smoljak malo drugačiji od starog. Ovo su slike od pre 25 godina i tim pre je zanimljivo da se vide i moji raniji radovi“, rekao je Smoljak.

Pre Beograda izložba je bila u Italiji i Austriji, a umetnik kaže da „kada mi odletimo odavde naše srce ostaje u Beogradu“.

„Izložba nikako da se vrati u domovinu, da dođe u Minsk – uvek je u inostranstvu. Ovde nisu izloženi svi radovi, ima ih još mnogo, ali Cepter još uvek nije zaradio dovoljno para da napravi neku veću izložbenu salu“, našalio se umetnik.

„Hvala Beogradu, hvala divnom muzeju koji je sve ovo vrlo profesionalno organizovao i hvala Cepteru što je izdao ovako divan katalog. Ako nas ovaj predivni muzej ponovo pozove sa velikim zadovoljstvom ćemo se opet vratiti u Beograd“, dodao je Smoljak.

Otvaranju izložbe prisutvovao je i ambasador Belorusije, Valerij Briljov, koji je u pozdravnom govoru istakao da je umetnost poslanik dobrih odnosa između država.

„Raznolikost, jednostavnost i složenost izloženih radova pruža predivnu mogućnost da se više sazna o umetnosti naše zemlje“, rekao je ambasador.

„Gospodin Andrej Smoljak je jako poznata ličnost i slikar u Belorusiji. Ovi radovi su u stilu moderne i postmoderne. To je jako težak stil, ali ga je jako interesantno gledati. Sve ove slike pripadaju ranom periodu Smoljaka i podsećaju na slike impresionista Lotreka, Dega … One u sebi imaju ruskog i naravno, beloruskog duha. Sve ovo će biti jako interesantno beogradskoj publici, siguran sam!“, rekao je na kraju Briljov.

Ambasador je rekao da nas od iduće godine očekuje poseta nekih novih slikara, kao i posete srpskih slikara Belorusiji, a sve u cilju daljeg produbljivanja kulturne veze između naša dva naroda.

Počasni konzul Belorusije u Beogradu, Dragomir J. Karić, bio je takođe među zvanicama:

„Događaji poput ovih obogaćuju kulturu Srbije, duh srpskih građana, duh Beograda i što je najvažnije večeras vidim mnogo stranaca na ovoj izložbi. Ono što je interesantno je da se ova postavka ne menja već sedam godina, nego kako autor kaže „šeta po Evropi“ iz države u državu. Mi večeras imamo čast da u galeriji Zepter vidimo izvrsne radove koji će obogatiti umetničku dušu svakog ko ovde bude zalazio. Daj Bože da imamo prilike da što više ovakvih izložbi vidimo u Beogradu, a ova izložba iz Beograda ide u Novi Sad, Suboticu, Sombor, Kragujevac, Kraljevo i Niš“, rekao je Karić.

Otvaranju izložbe prisustvvoali su i zamenik predsednika Skupštine Srbije Vladimir Marinković, predstavnici Skupštine grada Beograda, državnih organa, diplomatskog kora i niz udruženja i umetničkih saveza, kao i kulturni radnici.

POŠALJITE ODGOVOR

Molimo Vas unesite Vaš komentar!
Molimo Vas ovde upišite svoje ime