ZNAČAJ RADA ORGANA POLITIČKE PARTIJE

0
4114

 

 

Politička partija uspešno radi i živi ako funkcionišu njeni organi i ako učestvuje na državnim izborima.

Osnovni zakon koji reguliše rad političkih stranaka je Zakon o političkim strankama, ali njihovo finansiranje, učešće na izborima, rad u pretstavničkim organima i ostala pitanja su predmet regulisanja drugih zakona i akata.

Politička stranka je obavezna da svoj rad uredi statutom i drugim aktima. Statut kao osnovni opšti akt političke stranke obavezno uređuje organizaciju po teritorijalnom principu i unutrašnju organizaciju, organe, njihova ovlašćenja, sastav, način izbora i opoziva, trajanje mandata i način odlučivanja.

U proceduri obnove registracije političkih partija po Zakonu o političkim strankama iz 2009. godine, osim želje da se smanji njihov broj, namera zakonodavca kao frontmena politike je bio da se demokratizuje rad političkih stranaka. Da li je u praksi postignut ovaj cilj, činjenice pokazuju suprotno.

Posebnim članovima Zakona o političkim strankama propisano da svaka politička partija svojim Statutom i aktima tačno precizira i odredi prava i obaveze članova, organe stranke, nadležnost organa stranke, proceduru odlučivanja, a da pritom u odlučivanju svih organa učešće ima članstvo, odnosno baza.

Svaka stranka se organizuje po teritorijalnom principu, od mesne zajednice i opštine do nivoa Republike. Kako se politička partija bavi političkom aktivnošću, zakonodavac je dobro predvideo da se ona organizuje kao i nivoi vlasti, od opštine, pokrajine i Republike. Unutrašnjom organizacijom stranke utvrđuju se organi svih nivoa organizacije. Tom unutrašnjom organizacijom se prvo formiraju niži nivoi teritorijalne organizacije koji propisanom procedurom biraju više i najviše organe. Na taj način organizovanja politička partija funkcioniše kao jedinstven organizacioni oblik.

Uobičajeno je da teritorijalna organizacija političke stranke bira svoj odbor (opštinski, gradski, pokrajinski, Republički, odnosno Glavni odbor), da odbori biraju svoj izvršni odbor i resorne odbore. Zakon ne određuje ime organa koji se biraju, to je sloboda političke stranke, pa umesto ili pored izvršnog odbora mogu da se biraju predsedništva, saveti, komisije itd.

Istovremeno sa organima stranke treba da se biraju po teritorijalnom principu organizacije žena i omladine. Procedura za izbore organa žena i omladine može da se razlikuje od izbora organa političke partije, ali organi i tih oblika organizovanja polaze od najnižih oblika u opštinama.

Organi stranke po pravilu imaju stalni sastav koji biraju članovi opštinske, odnosno gradske organizacije i po delegatskom principu se biraju organi na nivou pokrajine i Republike. Međutim u sastav organa po položaju odnosno funkciji  ulaze i druga lica, kao odbornici, odnosno poslanici, većnici, funkcioneri određeni Statutom što omogućava da organizacija stranke koja je u vlasti bude u celosti informisana o događanjima i donetim odlukama od značaja za građane, kao i da daje podršku određenim odlukama državnim organima gde ima svoje pretstavnike. Prema tome politička partija koja je u vlasti ima širok domen rada i odlučivanja.

Politička stranka koja nije u vlasti može takođe da se bavi važnim pitanjima od interesa za svoje građane, ali mogućnosti informisanja i odlučivanja su ograničene. Ipak ne treba zanemariti peticije, zahteve, medijski uticaj, društvene mreže kao sredstvo u borbi za rešavanje aktuelnih pitanja građana.

Organi stranke su dužni da u svom radu poštuju odredbe svog Statuta i drugih akata. Poštovanje Statuta i procedure donošenja odluka je osnovni uslov za red i disciplinu u radu političke partije i međusobno uvažavanje. Predlozi iz osnovnih organizacija su na dnevnom redu viših organa, a zadaci iz viših organa se šalju na izvršenje nižim organima. Delegati iz baze učestvuju u odlučivanju viših organa i prenose izvršenje zadataka na svoju bazu. Ovako povezivanje članstva stvara radnu atmosferu i mobiliše članstvo.

Međutim, nije tajna da se odluke u nekim političkim partijama donose bez poštovanja nadležnosti organa i bez određene procedure. Najčešće je to u oblasti kadroviranja za važne državne funkcije, tako da se biraju stalno ista lica i da se u partiji stvara „elita“ kojoj je dostupno da odlučuje o pozicijama gde obično nalazi sebe. Čak iako se neke odluke provlače kroz organe, a članstvo je dovedeno pred svršen čin i to postaje praksa, ugled rukovodstva opada, članstvo se pasivizira ili odlazi, a stranka se nepovratno urušava.

Ima različitih rešenja o tome koje nadležnosti imaju organi u pojedinim političkim strankama kao i procedura donošenja odluka, ali to je već konkretno pitanje koje zahteva veći prostor za analizu.

Odbor za zakonodavstvo, pravosuđe i lokalnu samoupravu
dr Zlata Lončar Ćetković

 

POŠALJITE ODGOVOR

Molimo Vas unesite Vaš komentar!
Molimo Vas ovde upišite svoje ime