Božićni prijem u Ambasadi Rusije

0
2544

U Ambasadi Rusije u Srbiji održan je Božićni prijem za predstavnike Srpske pravoslavne crkve. Događaj su uveličali svojim prisustvom Njegova Svetost patrijarh srpski Irinej, Njegovo Preosveštenstvo episkop bački Irinej, narodni poslanik Dragomir J. Karić, direktor vladine kancelarije za saradnju s crkvama i verskim zajednicama Mileta Radojević, komandant Protivterorističke jedinice MUP Srbije Goran Dragović, starešina Podvorja Ruske Pravoslavne Crkve u Beogradu protojerej-stavrofor Vitalij Tarasjev, jeromonah moskovskog Sretenjskog manastira Ignatije kao i drugi predstavnici pravoslavne crkve i pravoslavnih NVO u Srbiji.

Tokom prijema bili su razmotreni rezultati posete Svetog Patrijarha Srpskog Irineja Rusiji, Belorusiji i Ukrajini povodom 1025-godišnjice Krštenja Rusi kao i putovanja Svetog Patrijarha Moskovskog i sve Rusije Kirila Srbiji i Crnoj Gori radi učešća u proslavi 1700-godišnjice Milanskog edikta. Gostima je bio prikazan videosnimak o učesnicima ovih bilateralnih događaja.

Svečani prijem je otvorio Govor Ambasadora Rusije u Srbiji Aleksandra Čepurina koji je naime rekao sledeće:

„Vaša Svetosti, Vaša Visokopreosveštenstva i Preosveštenstva, dostočtime vladike, dame i gospodo!

Danas smo se okupili na samom početku Nove godine kako bismo pogledali u budućnost i setili se prošle godine koja je bila bogata na kontakte između Ruske pravoslavne crkve i Srpske pravoslavne crkve.

Danas ćemo se prisetiti dva epohalna događaja iz prošle godine – posetu Njegove Svetosti Patrijarha Irineja Rusiji, Belorusiji i Ukrajini u vezi sa proslavom 1025. godišnjice krštenja Rusije kao i posetu Njegove Svetosti Patrijarha Kirila Srbiji i Crnoj Gori radi učešća u vaistinu veličanstvenoj proslavi 1700. godišnjice Milanskog edikta uz učešće predstavnika svih pomesnih pravoslavnih crkava. Mnogi od naših današnjih gostiju učestvovali su u održavanju ovih događaja u Moskvi, Sankt-Peterburgu, Kijevu, Minsku, Beogradu, Nišu i Podgorici.

Rusija i Srbija su ušli ili ulaze u fazu aktivnog privrednog i civilizacijskog razvoja, nastojeći da uvrste svoje zemlje u red najrazvijenih i najprosperitetnih, a život ljudi da naprave srećnim i uspešnim. Ogromnu ulogu u tome igraju naše sestrinske pravoslavne crkve koje se staraju o očuvanju našeg pravoslavnog identiteta, naše kulture, naše povremeno tragične ali velike istorije.

Baveći se razvojem, progresom moramo da čuvamo naše korene, elemente tog zdravog konzervativizma čiji smisao nije u tome da se ne dozvoljava kretanje napred i naviše već u tome da bi se sprečilo kretanje unazad i naniže, ka haotičnoj tami, vraćanju u prvobitno stanje.

Ako izgubimo duhovne korene, mi, Srbi i Rusi, izgubićemo i svoje temelje, odnosno stimulanse za progres i razvoj.

Sada je moda na revidiranje morala i etike, brisanje nacionalnih tradicija i nacionalnih kultura. Od društva se sada zahteva ne samo da prizna pravo svakog na slobodu savesti, političkih stavova i privatnog života, već i da obavezno prizna jednakost suprotnih po svom značenju pojmova. To izvrta samu ideju demokratije. Većina ljudi kako u Rusiji tako i u Srbiji ne prihvata takvu reviziju, koja nanosi veliku štetu hrišćanskim, šta znači i evropskim vrednostima, kao i kulturi.

Poslednjih godina smo videli kako su pokušaji da se drugim zemljama nametne navodno progresivniji model razvoja u praksi pretvarali se u nazadovanje, varvarstvo, krvoproliće. Doživela je to i Srbija. Ali naši narodi nikad nisu popuštali pred grubom snagom i ucenama.

Rusija sad doživljava drugi hrišćanski, pravoslavni preporod. U Moskvi se sada gradi jedna-dve nove crkve svakog meseca. Za deset godina za petsto moskovskih crkava dodaće se još dvesta novih, u novim opštinama grada. Vaistinu je to „ponovno pokrštavanje Rusije“.

Uoči Olimpijskih igara u Sočiju na ulazu u gigantski Olimpijski park se gradi kompleks za lečenje sveštenika kao i hram Nerukotvornog obraza Hrista Spasitelja. Gradi se na osnovu priloga privatnika i organizacija. Crkva je u vizantijskom stilu i podseća nekako na hram Svetog Save. Bila je osveštena pre pet dana.

Nama je jako drago, srećni smo da Vas vidim danas u Ambasadi, računamo na redovne sastanke u Novoj godini, na dobru saradnju.“

POŠALJITE ODGOVOR

Molimo Vas unesite Vaš komentar!
Molimo Vas ovde upišite svoje ime